Prijavi se | Registruj se | Pomoć

Ocenite članak

 

Rovinj
Petak 27. Maj 2005

Tekst: Marijo Novosel
Slike: Marijo Novosel i Klemen Ković


U Rovinju se svake godine događa međunarodni susret ljubitelja BUBA u organizaciji Zagrebačkog BUBA kluba. Ove godine je datum održavanja pao baš za prošli vikend. Tako smo Vrcki i ja spakirali HIROHITA, i poštujući hrvatsku tradiciju spajanja praznika sa vikendom, zaputili se prema moru već u četvrtak! Na staroj karlovačkoj (kod Lubenica) sastajemo se sa Krunijem i Majom, i dvije "KAKVE BUBENDARE" u koloni po jedan kreću na put! Putem stajemo 762 puta, jer nam fali pića, pa moramo na wc, pa kofi, pa smo gladni, pa nismo - uglavnom izlike ne bi li se čim više izlaprdali. U Lokvama se spuštamo u spilju Lokvarku, gdje se Kruno i Maja vjenčavaju. Nakon toga na Krk do Nenija i Ksenije. Oni čine ekipu VATRENIH. Tamo prespavamo, pa put Rovinja. Ovaj put ne stajemo prečesto, jer nas Neni ganja sa svojom Audi A8 krstaricom, ma šta krstarica - to je nosač avijona na cesti! Putem srećemo tamnozelenu BUBU 1200 66g s kojom se malo ganjam.

I napokon stižemo u kamp Polari. Smještaj odličan! Sanitarni čvor odličan! Piva spakirana po svim zakutcima HIROHITA odlično hladna, (ok ok bila je u fridgu)! Po vrlo slobodnoj procjeni oko 20ak vozila i 2-3 kombija. Odmah krećem u safari sa fotićem i evidentiram vozila. Lijepi primjerci no ništa egzotično. Jedan prekrasni dvobojni sunroof, pre67g (mislim iz Karlovca). Negativ Krunijeve zvijeri, (Kruno ima dvobojno lakiranu bubu žuto-zelenkasta isto 1300 ali 71g - meni najdraži model, osim pre 67 sunroof-a), i lijep primjerak vanilla lakirane cal-look BUBE iz Mađarske. Martinin najljepši kabrio iz Samobora ne treba posebno naglašavati - on je standard! Ekipa iz Karlovca uobičajeno vesela, kao i Slovenci. Prespavamo, pa nakon doručka, kofija i lješkarenja na plaži, odemo u Rovinj nešto klopnuti. Vratimo se u kamp, i još dok sam se parkirao uočim svjetlo-zelenu novopridošlu BUBU, i ni ne shvativši odmah zašto sam se požurio - dojurim sa fotićem do nje - da OVAL! Riječ je o modelu koji se proizvodio do 57 godine, a imao je ovalno zadnje staklo. Oval 56 je stigao iz Banja Luke, i odmah sam se raspričao sa vlasnikom. Kasnije stiže karavan verzija Variant ni manje ni više nego iz Rumunjske, momci su prevalili 1200 km! Svaka čast!

Ma bilo je tu još puno vrhunskih i prekrasnih vozila iz Slovenije, Mađarske, Njemačke, Švicarske, Italije, BiH, naravno i Hrvatske, itd. Nemoguće bi bilo sve nabrojiti! Večer provodimo uz zanimljivu društvenu igru "pogodi di nije piva" pa malo karaoke i tombola pa spavanac.

Ujutro je defile svih vozila do centra Rovinja, gdje poparkiramo aute na trgu, fotkanje razgledavanje, pa natrag u kamp po stvari i gibanac doma. Odlučimo se probudit na vrijeme, spakirat prije defilea pa da odma krenemo doma, što smo i učinili - no obaviješten sam da je HIROHITO najoriginalnija buba RoVWinja 2005, i da moramo doći na dodjelu nagrada nakon defilea! Ajoooooj što sam ponosan! I prošle godine smo Vrcki i ja nazočili tom hepeningu, isto sa HIROHITOM, no tada je još bio prilično neugledan, imao je probne tablice, pa je i prošao nezamijećeno. Ove godine je zablistao u punom sjaju! Najzaslužniji za to je samoborski majstor Meglić, koji je odlično odredio tvorničku nijansu laka, i vrhunski napravio cijeli posao! Žiri u međunarodnom sastavu, prepoznao je jedinstvenost ovog vozila, (između ostalog: originalne presvlake na sjedalima starim 33 godine!) i adekvatno ga nagradio! A jesam reko da sam ponosan? Dobio sam peharčinu! Oval iz Banja Luke nagrađen je kao najstariji auto, a Martina iz Samobora ima najljepši kabrio - no to ionak svi već znaju. Ostale nagrade nisam popamtil. Nakon dodjele smo krenuli doma, a budući je cijeli put prošao lebdeći pola metra iznad zemlje, neću trabunjat o tome kolko puta smo stajali, između ostalog dva puta jeli, jednom kuhali rižu u Golubincu il Golubinjaku preko puta Lokvi, kupovali vodu, kolu i inegluparije po benzinskama, sve nebili još malo odužili put kući. Sa Krunijem i Majom se rastajemo tako što oni ostaju u koloni na staroj Karlovačkoj, a mi skrećemo prema Galgovu put Samobora. Ma da sam ja na vlasti, ovakvi susreti bi bili obavezni svaki vikend, (dobro nebi moral baš na svakom dobiti pehar, ali ponekad može!).





Kliknite na sličice da biste ih uvećali!

Tagovi

vw skup, rovinj, hrvatska